Karmelska obitelj / Svjetovni red (OCDS)

 

“Što Gospodin očekuje od nas kao članova Svjetovnog reda Karmela? “ 

Biti prijatelj

“Isuse, mi bismo željeli biti tvoji prijatelji, da možeš s nama računati, da budemo tvoje oruđe ovdje na zemlji”.

Da bi prijateljstvo potrajalo traži se usmjerenost na drugoga i prilagodba vlastitog načina ponašanja kako u odnosu prema Bogu tako i u odnosu s onima koje nam je Bog dao na našem životnom putu. Traži se i uzajamno poznavanje; koliko znamo više o prijatelju i koliko nas on bolje poznaje, utoliko je bliskiji odnos i dublje povjerenje i povjeravanje. Poznavanje života druge osobe, njegovih interesa, poslova, želja, planova – stvara određenu povezanost. Zato upoznajmo Isusa kroz Evanđelje, ali imajmo strpljenja i druge upoznati kroz njihove životne priče. Jedan od uvjeta da se postigne savršeno prijateljstvo je i sukladnost volja. Taj zakon prijateljstva sv.Terezija ovako spominje u jednoj svojoj knjizi: “Da bude naime prava ljubav i trajno prijateljstvo moraju se slagati ćudi”. Pa kako nastojimo svoju ćud uskladiti s Božjom, tako nam je isto truditi se i uskladiti svoju ćud s bližnjima.

Velike su milosti kojima nas Gospodin svakodnevno dariva. Na nama je da te darove i plodove našeg truda i nastojanja podijelimo sa svima koji nas okružuju. I zato ćemo se truditi pokazati ljudima ono što nas Gospodin uči, a to je: kako produhoviti svakidašnjicu, kako produhoviti odgoj djece i naš odnos prema bližnjima. Živjeti nam je svakodnevnicu kao što su je živjeli Marija i Josip “zato da druge privučemo Kristu”. 

Prihvatimo žrtvu u odnosu s drugima, molimo za njih i zauzimajmo se za njih pred Bogom.

Naša odgovornost

Kakvi smo jedni prema drugima, takvi smo i prema Bogu.

S vremena na vrijeme trebat će provjeriti da li tu odluku i provodimo i zapitati se: “Jesmo li drugima putokaz do Boga ili brvno na tom putu? Da li će ljudi gledajući nas približiti se Bogu ili će se još više udaljiti od Njega. To je naša odgovornost kao članova Svjetovnog reda Karmela.

Draga braćo svećenici i časne sestre podržite nas svojim molitvama da u svijetu uspijemo provesti našu odluku.

s. Tea, OCDS

 

Prinosi Svjetovnog reda za izradu dokumenta "Povratak bitnome" također uzeti u obzir na Izvanrednom definitorij OCD u Nairobiju

U glavnom gradu Kenije u Africi održao se od 28. siječnja - 7. veljače 2001. susret sedamdesetak karmelićanskih provincijala i delegata iz raznih krajeva svijeta. Središnja tema susreta je bila proučavanje i rasprava radnog dokumenta pod naslovom "Povratak bitnome", od kojega će kasnije nastati završni dokument za predložiti na glasovanje Generalnom Kapitulu 2003. godine.

Uzeti su u obzir odgovori koji su u pripremi ovog susreta bili razrađivani po provincijama. Od redovnika stigla su 54 odgovora: 30/34 provincije, 3/4 semiprovincije, 3/4 komesarijata, 3/6 Generalnih delegatura, 4/6 regionalnih vikarijata, 2 Provincijalne delegature, 5 samostana i 4 pojedinačna redovnika. Od redovnica stiglo je 25 odgovora Udruga/Federacija, od kojih 3 zajedno s karmelićanima, te 2 od grupa provincijalnih samostana, 60 od pojedinačnih samostana i 3 od pojedinačnih redovnica. Od Svjetovnog reda stiglo je 12 odgovora Provincijalnih ili regionalnih bratstava, od kojih 2 zajedno s karmelićanima, 31 od lokalnih bratstava, zatim 4 od grupa povezanih s Terezijanskim Karmelom i 5 pojedinačnih osoba.

Općenito vrednovanje dokumenta nije bilo izraženo u 2/3 odgovora, dok je 13 puta bilo izrijekom pozitivno, a 3 puta izrijekom negativno kod redovnika. Redovnice i članovi OCDS izrazili su radost i zahvalnost zbog poziva na suradnju u ovim uvodnim razmatranjima vezanim za Generalni kapitul oživljujući u sebi osjećaj jedinstva s cijelim Redom i ujedinjujući snage u potrazi za odgovorima na izazove našeg vremena.

 

Iz Završnog dokumenta prvog međunarodnog kongresa župa O.C.D. , Villa de Leyva (Kolumbija) od 2. do 9. svibnja 2001.; 

40. Važna točka za promicanje obnovljenog i utjelovljenog pastorala je suradnja s laicima. U povijesti odnosa ustanova posvećenog života s laicima a posebno sa Svjetovnim redovima, otvorilo se novo poglavlje: ”novi putovi zajedništva i suradnje zaslužuju da ih se njeguje”.[1] U našim župama treba promicati Svjetovni Karmel i pružati nove oblike laičke pridruženosti. Potrebno je pružiti im odgovarajuću formaciju, budući da su oni najprikladniji primati i živjeti našu karizmu te je unositi u vlastita ognjišta i na radna mjesta.

41.Na ovoj istoj liniji suradnje s laicima ne zaboravimo naše bratovštine, udruge i druge karmelske skupine. Nužno je obnoviti ih kreativnom vjernošću da bi živjeli jednu životnu, utjelovljenu i zauzetu duhovnost. Bračni parovi i obitelji od nas traže usmjerenja za življenje bračne i obiteljske duhovnosti u svijetu u kojem žeđ za Bogom raste i pretvara se u zahtjev. Posebno poglavlje se sastoji od kršćanskih zajednica ili crkvenih bazičnih zajednica. U njima i polazeći od njih, živi se zajedničarska dimenzija kršćanskog života: one su kao stanice župnog tijela.

42. Zahtjev pripremanja i formiranja naših djelatnika karmelskog župnog pastorala traži formaciju naših redovnika za vršenje ovog konkretnog služenja. Često oni koji rade u našim župama nisu imali posebnu spremu za vršenje te službe. Odgovarajuća priprema mora voditi računa da smo u eri komunikacije te da onda moramo biti dobri priopćitelji Evanđelja, Radosne Vijesti spasenja. Moramo poznavati umijeće komunikacije da bismo pronosili poruku našim vjernicima na kompetentniji način. Upotreba sredstava priopćavanja širi obzorja našeg župnog pastorala u zalaganju prenošenja vrednota Evanđelja.

43. Gdje bude moguće, neće smjeti nedostajati suradnja s obitelju Terezijanskog Karmela i s Redom Karmelićana (O. Carm.). Međusobno poznavanje, zajedničke inicijative i integracija članova pridruženih Instituta u skupinama duhovnosti i apostolata učinit će naše karmelsko pastoralno služenje efikasnijim.

 

550. obljetnica osnutka karmelićanki i Svjetovnog reda

7. listopada 2002. slavila se 550. obljetnica bule Cum nulla iz 1452, kojom papa Nikola V. podjeljuje Generalu Reda, bl. Ivanu Soreth, ovlast ustanovljenja u Redu klauzurnih sestara i pridruženog laikata, Trećeg reda, koji se danas zove Svjetovni red. Ova je ovlast još nadopunjena bulom pape Siksta IV. Dum attenta, od 28. studenoga 1457. Za tu prigodu je General Karmelskog Reda starog opsluživanja, o. Joseph Chalmers, još u svibnju napisao pismo pod naslovom U zemlji Karmela, a 2. listopada papa Ivan Pavao II. je poslao poruku našem o. Generalu u kojem podsjeća na zasluge za to djelo bl. Ivana Soretha. Sveti Otac u poruci ističe kako uronjene u šutnju i molitvu, sestre karmelićanke podsjećaju sve vjernike, a osobito njihovu braću koja su zauzeta djelatnim apostolatom, na apsolutno prvenstvo Božje. I nastavlja, Karmel je stoga izvor blagostanja za cijelu kršćansku zajednicu. Od samog je početka ovaj oblik klauzurnog života donosio plodove, i kroz stoljeća bivao obogaćen sjajnim primjerima izvanrednih žena, od kojih su neke i službeno priznate kao blaženice i svetice, predložena za nasljedovanje čak i danas... Danas postoje 902 samostana bosonogih karmelićanki s otprilike 13.000 redovnica. Svima njima, raspršenima u 92 zemlje diljem svijeta, srdačna i bratska čestitka za 550 godina bogate i svete povijesti.

 

Terezijanski Karmel u obnovi: Operativni zaključci Generalnog Kapitula u Avili 2003. koji se neposredno odnose na Svjetovni Karmel 

101. Svako okružje ili regija će organizirati jednu sjednicu u svezi novih Konstitucija OCDS za svu braću koja se bave zajednicama Svjetovnog Karmela.

102. Radi veće suradnje i poštivanja Svjetovnog Karmela, Generalni kapitul traži od svih okružja Reda da organiziraju za redovnike susrete na temu ekleziologije i poslanja laika u svjetlu LG, AA, ChF i VC.

 103. Za vrijeme šestogodišta, tajništvo Svjetovnog Karmela će razviti Ratio institutionis i program formacije za OCDS, kao temelj za odgovarajuće provincijalne programe.

 

Smjernice za organizaciju generalne pastoralne vizitacije pojedinim provincijama, točka 6.3:

"Mogu se planirati vizitacije pojedinim zajednicama radi susreta s redovnicima, članovima Svjetovnog Karmela ili drugih skupina povezanih s Redom".

 

Umrla znamenita Trećoredica iz Korčule  

Jole Giacomelli Galofaro, OCDS, članica Svjetovnog reda pri župi Sv. Terezije u Rimu, umrla je 10. veljače 2003. Rođena je 18. siječnja 1909. u Dalmaciji, na otoku Korčula (N.B. U službenom glasilu se ne spominje da je riječ o Hrvatskoj). Od malena je upoznala trpljenje i boli zbog politike. Udala se 1934. za Cezara Galofara, oboje posvećeni slikanju i aktivnom političkom i sindakalnom djelovanju. Pristupila je Talijanskoj komunističkoj partiji, pošteno radila svoj posao, dok je nije milost dotakla, kad je obnovila svoju vjeru i obratila se na službu evanđelju. Karmelu se približila preko upoznavanja duhovnosti sv. Ivana od Križa, i pomažući u Generalnoj postulaturi. Bila je i suradnica lista "Osservatore Romano". Svakodnevna hrana joj je bila euharistija i mistična poezija, ujedinjujući s karmelskom duhovnošću dimenziju "boli" kao sredstva pročišćenja, preobraženja, oslobođenja i spasenja, za se i za druge. Govorila je: "moram postati bol, molitva i ljubav", objašnjavajući to ovako: "nije dosta moliti, treba se biti molitvom; nije dosta trpjeti, treba se biti bolom; nije dosta ljubiti, treba se biti ljubavlju."